Iz inkluzivne i proširene perspektive moguće je definirati različita načela na kojima se temelji korporativna društvena odgovornost prema pristupu osoba s invaliditetom.

 

Konkretno, osnovna načela korporativne društvene odgovornosti u društvenoj sferi vrte se oko korporativne društvene predanosti, radnih prava i radnih uvjeta za osobe s invaliditetom, ekološke i povezane političke odgovornosti, kao i očuvanja i promocije lokalnog gospodarskog razvoja.

Perspektiva korporativne društvene odgovornosti povezana s upravljanjem raznolikošću i inkluzijom mora se temeljiti na shvaćanju tvrtke kao skupa ljudi koji međusobno djeluju i s okolišem, odnosno s društvom u kojem obavljaju svoju djelatnost.

 

U tom smislu, predviđa se dvostruka društvena predanost: upravljanje ljudskim resursima, s unutarnje perspektive unutar organizacije; i upravljanje odnosima s društvom u kojem se nalazi, s vanjske perspektive, što posebno dobiva na važnosti pred sadašnjim i budućim društvenim izazovima¹¹ .

 

Vanjska društvena predanost, povezana s odnosima s društvom, intrinzična je za generiranje odgovornih odnosa sa svojim različitim akterima ili članovima. Prema konzultantskoj tvrtki Gartner, provedba inicijativa raznolikosti i inkluzije unutar organizacija donosi veliku vrijednost. Konkretno, doprinosi povećanju kolektivnog napora na radu za do 6,2%, zadržavanju talenta za 5% i povećanju individualne radne učinkovitosti za oko 3%. To ukazuje na to da što je radno okruženje raznolikije, pravednije i inkluzivnije, to se više zaposlenici osjećaju kao bitan dio njega, što donosi još veće koristi ¹² :

 

• Inkluzivne i raznolike organizacije imaju 120% veće šanse da postignu svoje financijske ciljeve.
• Što se tiče inovacija, implementacija raznolikosti je izravno proporcionalna brzini i učinkovitosti inovacija.

S druge strane, unutarnja društvena predanost ili ona iznutra, u sklopu korporativne aktivnosti u vezi s osobama s invaliditetom, uključuje zadatak upravljanja ljudskim resursima koji promiče svijest, poticaj, obrazovanje u vrijednostima i izražavanje novih oblika rada te stoga društvene interakcije.

 

Korporativna društvena odgovornost u vezi s uključivanjem osoba s invaliditetom na radnom mjestu.

Iako je istina da je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do postupnog povećanja broja javnih i privatnih subjekata čiji je cilj integracija osoba s invaliditetom na tržište rada, te da postoje brojne politike i inicijative za promicanje toga na različite razine kompetencije, još je dug put do prijeći.

U Španjolskoj se procjenjuje da ima više od 4,12 milijuna ljudi s nekom vrstom priznatog invaliditeta, odnosno s stupnjem invaliditeta jednakim ili većim od 33%, što je oko 9% nacionalne populacije, a brojka se penje na 87 milijuna ljudi u Europskoj uniji, što predstavlja oko 20% populacije Unije¹⁴ .

 

Stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom u Španjolskoj 2020. godine iznosila je samo 26,7%. Ova populacijska skupina također je pod utjecajem drugih otežavajućih faktora kao što su razlike u spolovima, gdje je postotak zaposlenih žena više od 10 postotnih bodova niži od muškaraca, razina obrazovanja postignuta, većinom kroz obuke za integraciju na tržište rada ili više obrazovanje, ili dob, pri čemu je najranjivija dobna skupina ona mladih između 16 i 24 godine¹⁵ .

 

S druge strane, podaci na europskoj razini ne pokazuju znatno poboljšanje. 2020. godine, samo je 50,6% osoba s invaliditetom u EU bilo zaposleno, u usporedbi s 74,8% osoba bez invaliditeta. Ovaj omjer, iako je optimističniji od nacionalnog omjera, uvjetovan je drugim čimbenicima poput rizika od siromaštva, koji doseže 28,4% te skupine (u usporedbi s 17,8% osoba bez invaliditeta), utvrđujući postotak od 52% u smislu osjećaja diskriminacije u ovom području, posebno među ženama, mladima i osobama s velikim potrebama za podrškom, čineći ih jednom od najugroženijih skupina u pogledu zaposlenja.¹⁶ .

Kapacitet ove skupine za stvaranje prilika na tržištu rada i društvu je opsežan. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da u svijetu postoji oko 386 milijuna osoba s invaliditetom radne dobi, ljudi s potencijalom da uđu na tržište rada i voljom da doprinesu razvoju svojih zemalja¹⁷. Međutim, u nekim zemljama stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom doseže čak 80% radno sposobnog stanovništva. ¹⁸ .

 

U tom smislu, vrijedi istaknuti kvantitativnu i kvalitativnu veličinu ove populacijske skupine, zajedno s različitim specifikacijama i potrebama u pogledu zaposlenja.

 

11 CEOE & CEPYME Cantabria (2011). Corporate social responsibility and integration of people at risk of social and labour exclusion.

¹² WellRight, (2022). CSR, ESG, and DEI: Your Key to the Workplace Culture Employees Want.

https://www.wellright.com/blog/csr-esg-dei-key-workplace-culture-employees

 13 Olivenza Report, (2019). On the general situation of disability in Spain https://www.observatoriodeladiscapacidad.info/informe-olivenza-2019-sobre-lasituacion-general-de-la- discapacidad-en-espana/.

¹⁴ European Commission (n.d.). Employment, Social Affairs and Inclusion.

https://ec.europa.eu/social/home.jsp?langId=es

¹⁵ National Statistics Institute (2021). Employment of persons with disabilities.

https://www.ine.es/prensa/epd_2020.pdf

¹⁶ European Parliament, (2020). Employment and disability in the European Union. https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2020/651932/EPRS_BRI(2020)651932_EN.pdf

¹⁷ De Lorenzo, R., (2004). The future of disabled people in the world: employment as a determining factor for inclusion. Journal of the Ministry of Labour and Social Affairs.

https://sid-inico.usal.es/idocs/F8/ART11351/futuro_discapacitados_mundo.pdf

¹⁸ CEOE & CEPYME Cantabria (2011). Corporate social responsibility and integration of people at risk of social and labour exclusion.

 

Kada je riječ o olakšavanju integracije osoba s invaliditetom na tržište rada, tvrtka ima mogućnost pristupa ovoj zadaći putem različitih djelovanja. Stoga može zaposliti osoblje s invaliditetom, otvoriti liniju djelovanja ili poslovanje posvećeno integraciji ove skupine na tržište rada, surađivati s specijaliziranim entitetima, provoditi akcije društvene pomoći ili razvijati proizvode, namještaj ili tehnologije u skladu s njihovim potrebama koje doprinose poboljšanju njihovog pristupa tržištu rada.

U tom smislu, prelazimo na obrise glavnih ideala na međunarodnoj i nacionalnoj razini na kojima se temelje postizanje tog cilja.

–        Osnovna načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Pravo na pristojan rad i zaposlenje temeljno je pravo utvrđeno u članku 27. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom iz 2006. Iako mnoge politike i akcije proizlaze iz ove prve Konvencije i bit će dalje razrađene kasnije (vidi odjeljak “e. Politička odgovornost”), ova prva konvencija bila je prva sveobuhvatna deklaracija o ljudskim pravima 21. stoljeća. Sadrži osam vodiljnih načela koja čine temelj svakog njenog članka¹⁹, uključujući poštovanje prirodne dostojanstvenosti, individualne autonomije i neovisnosti, uključujući slobodu donošenja vlastitih odluka; pravo na nediskriminaciju; puno i djelotvorno sudjelovanje i inkluziju u društvu, pri čemu je radno mjesto ključno područje za to; i poštovanje različitosti i prihvaćanje osoba s invaliditetom kao dio ljudske raznolikosti, među ostalima.

S druge strane, spomenuti članak 27 uključuje pravo na mogućnost zarađivanja života radom po vlastitom izboru na inkluzivnom i pristupačnom tržištu rada i radnom okruženju. U tu svrhu, Države stranke moraju osigurati i promicati pravo na rad poduzimanjem odgovarajućih koraka, uključujući kroz zakonodavstvo, kako bi ²⁰ :

 

1) Zabraniti diskriminaciju na temelju invaliditeta u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na sve oblike zaposlenja, uključujući uvjete zapošljavanja, kontinuirano zapošljavanje, napredovanje u karijeri i sigurnost posla.

 

2) Zaštititi prava osoba s invaliditetom, na jednak način, s pravednim radnim uvjetima uključujući jednake mogućnosti i jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, sigurne i zdrave radne uvjete te pravo na prigovore.

 

3) Osigurati da osobe s invaliditetom mogu ostvariti svoja prava na rad i prava sindikata na jednak način.

 

4) Omogućiti osobama s invaliditetom pristup programima tehničkog i strukovnog savjetovanja, uslugama zapošljavanja i kontinuiranom strukovnom obrazovanju.

5) Promovirati mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u karijeri za osobe s invaliditetom na tržištu rada, kao i pomoć u pronalaženju, dobivanju, zadržavanju i povratku na posao.

 

6) Promovirati mogućnosti za samozapošljavanje i poduzetništvo.

 

7) Zapošljavati osobe s invaliditetom u javnom sektoru.

 

8) Promovirati zapošljavanje osoba s invaliditetom u privatnom sektoru putem odgovarajućih politika i mjera (programi djelovanja, poticaji ili druge mjere).

 

9) Osigurati pružanje razumnih prilagodbi na radnom mjestu.

 

10) Promovirati stjecanje radnog iskustva na otvorenom tržištu rada.

 

• Inicijative Europske unije za inkluziju osoba s invaliditetom na tržištu rada

 

Osim zakonodavnih pitanja koja proizlaze iz Europske unije, postoje i brojne inicijative usmjerene na inkluziju osoba s invaliditetom na tržištu rada koje zahtijevaju potporu država članica. To uključuje ²¹:

 

1. Prilagodbe na radnom mjestu. Europska Direktiva o Jednakom Zapošljavanju i Direktiva o Zdravlju i Sigurnosti na Radu zahtijevaju razumnu prilagodbu potrebama radnika s invaliditetom kako bi se osigurala njihova učinkovita inkluzija.

 

1. Pristupačnost. Na temelju Direktive o Pristupačnosti Roba i Usluga, promicanje univerzalne pristupačnosti u svim opipljivim unutarnjim i radnim tržištima Unije je ključno.

 

1. Nediskriminacija u zapošljavanju. Na temelju Direktive o Jednakosti i Zapošljavanju, diskriminacija na temelju invaliditeta je zabranjena, a nepostojanje razumne prilagodbe smatra se oblikom diskriminacije.

 

1. Javne službe za zapošljavanje. Iz neobvezujuće pozicije, EU mreža javnih službi za zapošljavanje osnovana je radi suradnje i razmjene dobrih praksi u području invaliditeta.

 

1. Financijski poticaji. Proizlaze iz Komisijske regulative o kategorijama financijske potpore kompatibilnih s unutarnjim tržištem za organizacije, koje se upravljaju na razini država od strane članica.

 

1. Financiranje EU-a. Putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova, dostupni su različiti financijski resursi za podršku sudjelovanju osoba s invaliditetom na tržištu rada kroz uspostavu politika tržišta rada i investicije u infrastrukturu.

 

–        Iniciative za inkluziju na tržištu rada na nacionalnoj razini: slučaj Španjolske

 

Bez namjere da budemo iscrpni, predstavljamo glavne inicijative i akcije u području inkluzije na tržištu rada u Španjolskoj, kako bismo čitatelju pružili opću ideju o potrebi i koristima ovog promicanja na tržištu rada²² .

42. Kvotni sustav: Prema članku 42. Kraljevskog zakonodavnog dekreta 1/2013, kojim se odobrava Prethodni Tekst Općeg zakona o pravima osoba s invaliditetom i njihovoj socijalnoj inkluziji, obvezno je za javne ili privatne tvrtke s 50 ili više zaposlenika rezervirati barem 2% radnih mjesta za osobe s invaliditetom, osim ako postoji kolektivni ugovor ili poslodavac želi primijeniti alternativne mjere, specificirajući rezervaciju od 7% javnih radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

 

3. Zapošljavanje radnika: Uspostavljen je okvir subvencija i poticaja za Socijalno osiguranje. Konkretno, što se tiče subvencija koje upravljaju autonomne zajednice, za svaki stalni puni radni ugovor osobe s invaliditetom, poslodavac će primiti 3.907 eura. Ako je stalni ugovor nepuno radno vrijeme, iznos će se smanjiti proporcionalno. Osim toga, poslodavcu se nudi naknada do 902 eura za prilagodbu radnog mjesta. Sustav olakšica na doprinosima za socijalno osiguranje tijekom trajanja ugovora varira prema stupnju invaliditeta, dobnom rasponu zaposlenika koje se zapošljava i tome jesu li muškarci ili žene. Raspon je između 4.500 i 6.300 eura godišnje.

 

Također, predviđene su koristi i subvencije povezane s potpisivanjem privremenih ugovora, izmjeničnim ugovorima o obuci, ugovorima o stručnom stažiranju ili zamjeni, kao i poticaji za prilagodbu poslova, iako su ovi manje korišteni.

¹⁹ Ujedinjeni narodi, (2006.). Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities/ convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities-2.html

²⁰ Ujedinjeni narod, (2006). Članak 27, rad i zapošljavanje. https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities/ article-27-work-and-employment.html

21 europski Parlament, (2020). Zapošljavanje i invalidnost u  europski Unija.

²² Ministarstvo rada i socijalnog gospodarstva, (2022). Vodič za radnu integraciju osoba sa invaliditet . https://www.sepe.es/HomeSepe/que-es-el-sepe/comunicacion-institucional/publicaciones/p ublicaciones-oficiales/listado-pub-empleo/integracion-laboral-discapacidad/guia-integracion-laboral-pe rsonas-discapacidad.html

 

Uključivanje osoba s invaliditetom doista može imati pozitivan utjecaj na ekološki aspekt društveno odgovornog poslovanja (DOP), a postoji korelacija između te dvije varijable. Upravljanje DOP-om iz održive perspektive nije samo trend, već i hitna potreba, s obzirom na uništavanje okoliša, klimatsku krizu i društvene nejednakosti. Tvrtke igraju ključnu ulogu u rješavanju tih izazova.

Osim društvene koristi od poduzimanja akcija na odgovoran i etičan način, upravljanje DOP-om stvara izravan utjecaj na financijski uspjeh poduzeća poticanjem pozitivne percepcije među dionicima i poboljšanjem imidža i vrijednosti tvrtke u društvu. Nadalje, u vezi s očuvanjem okoliša, DOP doprinosi smanjenju operativnih troškova i poboljšanju dugoročne učinkovitosti u raspodjeli i potrošnji resursa.

Implementacija raznolike i inkluzivne radne snage u cijelom lancu opskrbe bilo koje organizacije ima održivu komponentu. Prakse kao što su poštena trgovina i blizina dobavljača, kao i uključivanje zaposlenika u održivost kroz programe obuke i obrazovanja o okolišu, promiču pozitivne akcije za zdravlje našeg planeta. Stoga uključivanje osoba s invaliditetom u radnu snagu može doprinijeti ukupnim naporima poduzeća za održivost, poboljšavajući njegovu ekološku učinkovitost i društvenu odgovornost

Osim toga, integracija osoba s invaliditetom na tržište rada prilika je za obuku i edukaciju lokalnih stanovnika, što često prate provođenje javnih politika koje podržavaju ili imaju pozitivan utjecaj na organizacije koje pružaju robu i usluge.

Sve to sugerira da postoji veza između uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada i korporativne društvene odgovornosti u području okoliša.

 

U ovom trenutku, čini se primjerenim razmisliti o koristima i doprinosima uključivanja osoba s invaliditetom u područje upravljanja korporativnom društvenom odgovornošću (CSR). S jedne strane, ovo upravljanje omogućuje iskorištavanje talenta i ljudskog i profesionalnog angažmana ovih osoba, istovremeno pridonoseći raznolikosti u organizaciji. S druge strane, otvara vrata novom tržištu koje čine najveća manjina u svijetu: osobe s invaliditetom.

 

Na taj način, stvara se tržište ponude (i također tražnje) za pristupačnim proizvodima i uslugama koji su korisni, kao i većina akcija u ovom području, za cjelokupno stanovništvo. Nadalje, vrijedi istaknuti progresivno starenje populacije, čije prognoze sugeriraju da se očekuje da će većina djece rođene 2000. godine doživjeti više od 100 godina²³, kako u smislu rastuće populacije s invaliditetom, tako i u smislu potražnje i valorizacije univerzalnih proizvoda i usluga²⁴.

Iz unutarnje perspektive organizacije, upravljanje raznolikošću i inkluzijom u tvrtkama ključan je element za stvaranje vrijednosti. Generiranje inkluzivnih radnih mjesta ne samo da promiče borbu protiv diskriminacije u svim svojim oblicima, s posljedičnim pozitivnim društvenim utjecajem, i stoga za korporativnu društvenu odgovornost, već također pruža prilike i konkurentske prednosti s izravnim posljedicama na različite organizacije koje ih provode. Neki od koristi proizašlih iz provedbe ovih različitih i inkluzivnih praksi uključuju povećanje inovacija, kreativnosti i suradnje unutar organizacija, privlačenje i regrutiranje talenta, povećanje konkurentnosti uključivanjem heterogenih profila u njihove organizacijske strukture koje potiču otvaranje novih tržišta, te prilagodbu novim globalnim potrebama²⁵ .

Postoji mnogo načina promicanja inkluzije na radnom mjestu. Neke tvrtke, pametno vođene, pri čemu se inteligencija shvaća kao “sposobnost učenja, prilagodbe i razvoja zdravog razuma; razumijevanje vremena i društva u kojem živimo i interakcija s njihovim okolinama, kombinirajući znanje kako bi se postigli ciljevi” (Blanco, 2015, str. 21)²⁶

već prilagodili svoje djelovanje prema uključivanju, oblikujući produktivnije, održivije i egalitaristički poslovanje jedinice.

 

Mnoge od njih, zapravo, dijele svoja iskustva, svoje recepte s drugim organizacijama kako bi, kroz repliciranje njihovih dobrih praksi, ove organizacije postale raznolikije i inkluzivnije²⁷ .

 

U tom smislu, ističe se izvješće FiturNext 2022 Observatory “Prema pristupačnijem društvu”. Konkretno, Observatorij je osnovan pod dvije bitne pretpostavke: širenje dobrih održivih praksi u turizmu koje imaju pozitivan utjecaj, i da su replicirane, tj. da omogućavaju ostalim akterima u društvu mogućnost primjene ovih akcija u drugim kontekstima i okruženjima, kako bi se postigao eksponencijalni pozitivan rast.

 

Stoga, spomenuto izvješće ističe neke organizacije koje uključuju u svoje strategije korporativne društvene odgovornosti akcije za inkluziju osoba s invaliditetom na radnom mjestu²⁸ .

• Sentir el Alto Tajo. Jedno turističko malo i srednje poduzeće koje nudi interpretativne rute i inkluzivna iskustva u ruralnom okruženju, tj. ne razlikuje jesu li korisnici osobe s invaliditetom ili ne. Konkretno, približavaju vrijednosti prirodnog okoliša, flore i faune svakoj osobi bez obzira na stanje njihovih sposobnosti kroz prilagođene alate i materijale. Slično tome, organiziraju putovanje od početka do kraja, osiguravajući pristupačnost kroz cijeli lanac turističke vrijednosti. Osim inkluzivnih iskustava, provode i edukativne aktivnosti i podizanje svijesti u školama, institutima i drugim javnim ustanovama kako bi približili vrijednost invaliditeta društvu i širili znanje o njemu.
• Equalitas Vitae. Konultantska tvrtka specijalizirana za stvaranje pristupačnih proizvoda i usluga te certifikaciju inkluzivnih destinacija, smještaja i iskustava. Ne samo da uzima u obzir uključivanje osoba s invaliditetom u svoje stalno osoblje, već također računa na sudjelovanje osoba iz tog grupe za sukreiranje unutarnjih i vanjskih poboljšanja u organizaciji. Osim toga, nude specijalizirane tečajeve o pristupačnosti prema sektoru i aktivnosti, pružajući tvrtkama potrebne pojmove za njihovu transformaciju prema inkluziji i raznolikosti.

 

Drugi primjeri organizacija koje su postupale na ovaj način uključuju:

 

• Ilunion Objekt Usluge . Pripadajući grupi društvenih poduzeća ONCE Fondacije, ova tvrtka nudi usluge smještaja, čišćenja, osiguranja i outsourcinga. Ovaj poslovni grupa temelji se na poslovnom modelu temeljenom na socijalnoj ekonomiji, čiji čvrsti angažman preveden je u zapošljavanje više od 4.000 osoba s invaliditetom, što je svrstava na čelo korporacija po broju zaposlenih osoba s invaliditetom. Konkretno, taj broj je činio 28,4% svih njenih zaposlenika u 2017. Na taj način, nude konkurentne usluge temeljene na društveno i etički odgovornim modelima koji generiraju vrijednost za društvo²⁹.

• INDRA . Tehnološka konzultantska tvrtka smatra se jednom od najodrživijih u svijetu unutar svoje branše prema Dow Jones Sustainability Index (DJSI) World³⁰ , što je međunarodno priznanje njenog ekonomskog, društvenog i ekološkog angažmana, doprinoseći putem tehnologije Agendi 2030 i generirajući pozitivan utjecaj na ljude i planet. Ova organizacija ima za cilj promoviranje akcija koje minimiziraju digitalni jaz. Iz tog razloga, želi doprinijeti rješavanju poteškoća ili ograničenja pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, te smanjiti razlike koje postoje među različitim skupinama ljudi prema njihovim tehnološkim sposobnostima, za što udružuje snage kako bi to učinila dostupnim svima. U tu svrhu, razvija program pod nazivom Pristupačne Tehnologije, čija linija rada obuhvaća različite akcije, uključujući olakšavanje uključivanja osoba s invaliditetom u svijet rada. Konkretno, nudi različite akcije koje omogućuju osobama s invaliditetom stvaranje novih kompetencija i vještina u digitalnom svijetu, istovremeno ulažući u društvene akcije za stvaranje novih pristupačnih projekata, sve usmjereno prema različitim vrstama postojećih invaliditeta. Na taj način, pod pretpostavkom da je tehnologija nužna, učinkovita i vrlo korisna, generira pozitivan utjecaj na društvo, ističući svoj naglasak na ovu grupu³¹.

 

23 World Economic Forum. How to meet the challenges of a 100-year life? An expert explains. (2022). https://www.weforum.org/agenda/2022/01/the-100-year-life-is-here-how-can-we-meet-the-challenges- of-longevity-an-expert-explains/

²⁴ Loste, C. (2016). What is CSR in Disability, or CSR-D? Why is it important? How can it help my company to focus CSR on Disability?

https://www.linkedin.com/pulse/qu%C3%A9-es-la-rse-en-discapacidad-o-rse-d-por-importante-puede-l oste-/?originalSubdomain=es

²⁵ Seres, (2019). Diversity in the company as a lever for value creation – Blog. https://www.fundacionseres.org/BlogSeres/index.php/la-diversidad-en-la-empresa-como-palanca-de-c reacion-de-valor/

²⁶ Blanco Herranzs, F. J., (2015). White Paper on smart destinations. Strategies and solutions to promote innovation in digital tourism. LID Editorial.

²⁷ International Labour Organization, (n.d.). Inclusion of persons with disabilities: benefits for all.

InfoStories.

https://www.ilo.org/infostories/es-ES/Stories/Employment/The-win-win-of-disability-inclusion

²⁸ FiturNext Observatory, (2022). Towards a more accessible tourism. https://www.ifema.es/fitur-next/doc/digital-informe-fiturnext-2022/digital-informe-fiturnext.pdf

²⁹ ILUNION, (2017). Ilunion exceeds 4000 workers with disabilities in its businesses. https://www.ilunion.com/es/ilunion-supera-los-4000-trabajadores-con-discapacidad-en-sus-tradicional es-negocios-de-limpieza

³⁰ Indra, (2021). Indra, the world’s most sustainable company in the technology sector, according to the Dow Jones Sustainability Index.

³¹ Indra,(n.d.). Accessible technologies. https://www.tecnologiasaccesibles.com/es

 

 

Kao što je gore navedeno, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) bila je prekretnica i postavila je temelje za buduće akcije u području zapošljavanja ove populacijske skupine. Kao rezultat toga, mnoge vladine organizacije počele su promovirati javne politike u korist borbe za jednaka prava i mogućnosti.

 

U tom smislu, prava osoba s invaliditetom su sadržana u Ugovorima EU-a od 1997. godine, a također su ojačana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima iz 2000. godine, čija je pravna vrijednost podijeljena s Ugovorima, zahtijevajući od država članica da djeluju i štite je. Nakon toga, 2010. godine spomenuta Konvencija potpisana je i ratificirana s obvezujućom snagom, nakon čega su uvedene niz pravnih odredbi, inicijativa, akcija i strategija s ciljem poboljšanja radnih uvjeta osoba s invaliditetom.

 

Godine 2010. objavljena je Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.-2020. s ciljem osnaživanja osoba s invaliditetom za jednak pristup zapošljavanju i povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada³² .

Na temelju navedenog presedana i kao doprinos provedbi Europskog stupa socijalnih prava, 2020. godine Komisija je objavila ambicioznu Strategiju za prava osoba s invaliditetom 2021.-2030., koja ima za cilj osigurati puno sudjelovanje ove skupine u društvu. To zahtijeva snažnu predanost različitih država članica i koordinirane akcije na nacionalnoj i EU razini. Postavlja različite akcije oko tri glavne teme: EU prava kao potpuno jednakih građana, promociju neovisnog života i autonomije te promicanje nediskriminacije i jednakih mogućnosti u svim mogućim područjima³³ .

 

³² European Parliament, (2020). Employment and disability in the European Union

 

³³ Friscic, J. (2021). European Commission presents Strategy for the Rights of Persons with Disabilities 2021-2030. Inclusion Europe.

http://www.inclusion-europe.eu/european-commission-presents-strategy-for-the-rights-of-persons-with-disabilities-2021-2030/